Omikron potpuno promijenio pandemiju, da li će je i dokrajčiti?

Svijet se pribojavao najgoreg kada se krajem novembra pojavila zabrinjavajuća nova varijanta virusa korona koja je zahvatila Južnu Afriku dosad neviđenim tempom. Ali, dva mjeseca kasnije soj omikron je postao dominantan u većem dijelu svijeta, a priča se za neke promijenila.

“Nivoi zabrinutosti u vezi s omikronom obično su niži nego kod prethodnih varijanti. Kod mnogih je faktor straha od kovida manji”, rekao je za CNN Sajmon Vilijams, istraživač javnog mišljenja i ponašanja prema kovidu 19 na Univerzitetu Swansea, prenosi Index.hr.

Dio naučne zajednice oprezno optimističan: “Ovo bi mogao biti zadnji čin”

Manja ozbiljnost bolesti kod omikrona u poređenju s prethodnim varijantama i percipirana vjerovatnost da će svi na kraju biti zaraženi pridonijeli su opuštanju u razmišljanju ljudi, ističe Vilijams. To je čak dovelo do toga da neki ljudi aktivno traže bolest kako bi je “preboljeli”, za što su stručnjaci snažno upozoravali da je problematično.

Ali, neki u naučnoj zajednici oprezno su optimistični da bi omikron mogao biti posljednji čin pandemije, pružajući velikim dijelovima svijeta “sloj imuniteta” i približavajući nas endemskoj fazi u kojoj je kovid 19 iporediv sa sezonskim bolestima poput prehlade ili gripa.

“Moje jedino mišljenje je da kovid postaje endemski i da će ostati takav još neko vrijeme, kao što se dogodilo s drugim virusima korona. Svi virusi pokušavaju postati endemski, a meni se čini da ovaj uspijeva”, rekao je David Heiman, profesor epidemiologije zaraznih bolesti na Londonskom fakultetu higijene i tropske medicine.

Omikron se s lakoćom širi, ali ne uzrokuje toliko hospitalizacija i smrti

Kovid 19 je evoluirao s velikom nepredvidljivošću, a varijanta koja je zamijenila deltu mogla je biti zlokobnija, smatraju stručnjaci; ali svijet je u konačnici dobio dominantni soj koji se s lakoćom širi kroz populaciju, ne uzrokujući isti stepen hospitalizacija, teških bolesti i smrti kao što su to činile prethodne varijante.

Stručnjaci upozoravaju da bi na tom putu moglo doći do zastoja, baš kao što je omikronov make-up bio neočekivan, sljedeća varijanta mogla bi predstavljati ozbiljniji rizik za javno zdravlje i odgoditi kraj pandemije. I mnoge zemlje, posebno one s niskom stopom vakcinacije, mogle bi se i dalje suočavati s pretrpanim bolnicama zbog trenutnog talasa omikrona.

U većini zapadnih zemalja pojavljuje se politička hitnost da se društva vrate u osjećaj normalnosti, ali prenosivost omikrona prisiljava lidere da biraju između ukidanja javnozdravstvenih mjera i situacije da se radna snaga i privreda nađu u zastoju.

Šta je endemska bolest?

Prvi put otkako je širenje kovida 19 zaprepastilo svijet početkom 2020. godine, neki epidemiolozi i nacionalni lideri spremni su prihvatiti mogućnost da bi virus mogao krenuti prema endemskom statusu. Pitanje s kojim će se naučnici i društvo u cjelini boriti tokom 2022. je kada će kovid 19 napustiti svoju sadašnju fazu i ući u endemsku.

Bolest koja je endemska stalno je prisutna u populaciji, ali ne utiče na alarmantno velik broj ljudi niti narušava funkcionisanje društva, kao što se obično vidi u pandemiji.

Stručnjaci ne očekuju da će kovid potpuno nestati za naših života. Umjesto toga, na kraju će doći do faze slične nekim drugim bolestima, u kojoj će “većina ljudi biti zaražena u dječjoj dobi, moguće više puta, a kako se te infekcije gomilaju, stvaraće se imunitet”, kaže Mark Vulhauz, profesor epidemiologije zaraznih bolesti na Univerzitetu u Edinburgu i autor knjige o ranim fazama pandemije.

“To je situacija prema kojoj idemo. Omikron je još jedna doza virusa. Svi ćemo u prosjeku biti manje osjetljivi na bolesti ako smo primili tu dozu ili cjepivo”, rekao je Vulhauz.

“Pravila igre su se promijenila”

Zato je omikronova smanjena ozbiljnost tako ključna – ona daje dodatni nivo imuniteta, ali ne dolazi s istim rizikom od hospitalizacije kakav je kovid 19 imao veći dio prošle godine. Omikron je povezan s dvije trećine manjim rizikom od hospitalizacije u poređenju s delta sojem, pokazala je jedna škotska studija. U zasebnom naučnom radu iz Južne Afrike rizik je bio manji za 80 posto.

“Više od polovine svijeta sada je izloženo virusu ili vakcini. Pravila igre su se promijenila s gledišta virusa”, rekao je Vulhauz. Iako poređenje trenutnog scenarija s prethodnim pandemijama nije egzaktna nauka, postoje dokazi iz prošlosti da će virusi evoluirati u manje teške sojeve i na kraju nestati u arsenalu godišnjih prehlada i gripa.

Poređenje sa španskim gripom

“Postoje četiri druga virusa korona koja su postala endemična. Prirodna istorija infekcija ukazuje da će kovid 19 biti peti”, rekao je Heiman. Ljudi su reinterpretirali ‘rusku gripu’ u kasnom 19. vijeku kao pojavu virusa korona tipa obične prehlade”, dodao je Vulhauz, misleći na epidemiju 1889/1890. za koju se procjenjuje da je ubila oko milion ljudi, ali koja je na kraju postala obična prehlada.

“Španski grip je cijelom svijetu donio vrlo gadnu dozu virusa gripe H1N1 1918. godine. Sada, imamo talas tog virusa gotovo svake godine”, rekao je Vulhauz za CNN.

Fauči: To je otvoreno pitanje

Stručnjaci se uopšteno slažu da nas omikron približava toj fazi s kovidom 19. Ali postoji veliko upozorenje koje određuje koliko ćemo brzo stići tamo i to ne zavisi od trenutnog soju, već od onog koji dolazi sljedeći.

“Otvoreno je pitanje hoće li omikron biti vakcinacija živim virusom kojem se svi nadaju jer postoji vrlo velika varijabilnost s novim sojevima koji se pojavljuju”, rekao je u ponedjeljak dr Entoni Fauči, direktor američkog Nacionalnog instituta za alergije i zarazne bolesti.

“Nadam se da je to tako”, rekao je Fauči za Davos Agendu, virtuelni događaj koji je ove sedmice održao Svjetski privredni forum, odražavajući oprezni optimizam kod mnogih epidemiologa. Dodao je da je svijet imao sreću što omikron nije imao više deltinih karakteristika.

“To ne znači da se neće pojaviti nova varijanta i potjerati nas unazad”

“Ali uz sve pozitivne naznake, to ne znači da se nova varijanta neće pojaviti i potjerati nas unazad. Ne bih želio prognozirati kojim će putem krenuti sljedeći soj. Sljedeća varijanta mora istisnuti omikron i mora biti u stanju izbjeći prirodni imunitet i imunitet stvoren vakcinacijom. Ono što ne možemo unaprijed reći je koliko će to biti loše za nas”, rekao je Vulhauz.

Epidemiološki gledano, omikron je dao neke razloge za optimizam, ali mnogo zavisi od toga kako će se virus dalje razvijati. Međutim, pandemije ne zavise samo od hirova virusa; one su takođe određene ljudskim ponašanjem i političkim odlukama. A kako se bliži dvogodišnjica pandemije u martu, pojavljuju se znakovi trke u naoružanju prema endemičnosti.

Promjene u Evropi

Španski premijer Pedro Sančez, koji je vodio jednu od najučinkovitijih kampanja vakcinacije na zapadu Evrope, rekao je za radio-stanicu Cadena Ser početkom januara kako je vrijeme “da se procijeni evolucija kovida od pandemijske do endemske bolesti”. Njegova ministarka zdravstva rekla je da je to stajalište prenijela kolegama čelnicima Evropske unije.

Britanski ministar obrazovanja Nadhim Zahavi, koji je prethodno nadgledao kampanju vakcinacije, dodao je za Sky News kako želi da Ujedinjeno Kraljevstvo “pokaže svijetu kako prijeći iz pandemije u endemiju”.

A taj je potez već uveliko u tiku u zemljama kao što je Danska, gdje su epidemiološka ograničenja ukinuta, a zatim ponovno uvedena prošle godine. Tajra Grouv Krauze, zvaničnik Statens Serum instituta (SSI) koja se bavi zaraznim bolestima u Danskoj, rekla je u januaru lokalnoj mreži TV2 da bi omikron Dance mogao “izvući” iz pandemije i vratiti u normalu u roku od dva mjeseca.

“One vlade koje su postigle visok stepen imuniteta stanovništva kroz privilegiju vakcinacije ili tereta zaraze sada imaju širi izbor nego što su imale početkom 2021”, rekao je Tomas Hejl, vanredni profesor na Blavatnikovon fakultetu upravljanja Univerziteta u Oksfordu.

Mnoge zemlje se počinju ponašati kao da je virus već endemski

Mnoge zemlje počinju se ponašati kao da je kovid već endemski. Engleska se opirala novim ograničenjima uprkos rekordnim brojkama zaraženih posljednjih sedmica. Iako su hospitalizacije i smrtni slučajevi porasli, čini se da je njen zdravstveni sektor preživio vrhunac omikronskog talasa bez velikog broja hospitalizovanih kao u prethodnim varijantama.

Prvi primjeri iz stvarnog svijeta poput ovog mogli bi drugim nacijama dati samopouzdanje da ukinu ograničenja i kao što je britanski premijer Boris Džonson predložio, izađu iz omikronskog talasa. “Mnoge su zemlje pratile šta se događa u Ujedinjenom Kraljevstvu jer vide određeni stepen popuštanja u ograničenjima”, rekao je Heuman.

Taj pristup brzo postaje sve uobičajeniji. Finansijska pomoć povezana s kovidom uskoro će prestati u Francuskoj jer se ograničenja ublažavaju. “Objavljujemo ljudima u Francuskoj da će pandemija možda biti iza nas do sredine februara”, objavio je francuski premijer Žean Kasteks u četvrtak.

Velika dilema

Podsticajni faktor ovog popuštanja je razarajući uticaj koji omikron ima na bitnu radnu snagu, što je promijenilo računicu nacionalnih vlada. Suočeni sa dilemom uhvatiti se u koštac sa zarazom ili zadržati svoje zemlje u normalnom pogonu, nacionalni lideri brzo su prešli na skraćivanje razdoblja izolacije.

“Očigledni manjak radne snage, posebno u školstvu i zdravstvu, jedna je od skupljih posljedica omikrona. Naravno da je bolje u prvom redu spriječiti prenos zaraze, ali za mnoge zemlje koje se sada suočavaju s omikronom ova je točka sporna”, rekao je Hejl.

To znači da sve veći broj zemalja želi “prenijeti procjenu rizika na svoje stanovništvo”, ističe Heiman, popuštajući pravila i podstičući samotestiranja, posebno odlučivanje o nošenju maski, pa čak i individualne procjene među zaraženim ljudima o tome koliko dugo se trebaju izolovati.

“Zauvijek ćemo živjeti s kovidom”

Pokrivenost vakcinacijom niža je u mnogim siromašnijim regijama svijeta, posebno u istočnoj Evropi, centralnoj Aziji i velikim dijelovima Afrike, što ta mjesta čini posebno osjetljivima na zabrinjavajuće nove sojeve ili veće talase hospitalizacija. “Pandemija ima različite komponente u različitim zemljama. Mislim da će zemlje ući u endemiju različitom brzinom”, rekao je Heiman.

A to otvara neizvjesnost u pitanju hoće li omikron ubrzati kraj pandemije. “Zdravstveni sistemi Širom svijeta moraće biti svjesni rizika od kovida čak i ako uskoro počne djelovati kao sezonska prehlada. Svijet se promijenio, tu je novi ljudski patogen i nastaviće uzrokovati bolesti u doglednoj budućnosti. Zauvijek ćemo živjeti s kovidom. On nikada neće nestati, to smo znali od februara 2020. Ono što nismo znali i još uvijek ne znamo u potpunosti jeste kako će to tačno izgledati”, zaključio je Vulhauz.

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top