CVIJANOVIĆ: NE VJERUJEM U PROŠIRENJE EU, ALI VJERUJEM U KANDIDATSKI STATUS

Za BiH bi bilo dobro da dođe do kandidadskog statusa, a članstvo u EU je potpuno nerealna priča. Postavlja se pitanje, kakva je to spoljna granica EU, ako se mi danas suočavamo sa problemom migranata. Balkan nije nikakva vruća tema za SAD, dok za EU ovaj prostor mora da bude važan. Srbija je u svakoj opštini u Srpskoj realizovala neki važan projekat.

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je u intervjuu za Srnu da EU ima iskren odnos prema zapadnom Balkanu i naglasila da ne vjeruje u proširenje Unije, ali vjeruje da bi sve zemlje ovog regiona mogle da se nađu u statusu kandidata.

“Do proširenja EU sigurno još dugo neće doći, ali u kandidatski status za članstvo vjerujem, što bi bi bila olakšavajuća stvar i za BiH, i to jeste neki moj politički cilj. Mislim da imaju plan za kandidatski status, ali da još nemaju definisana sva rješenja i sav ključ je u tome. Od neke prvobitne priče, jake perspektive koja je obećavna zapadnom Balkanu, mi smo tu, ipak, vidjeli svašta”, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da sada uopšte ne razmišlja o članstvu jer ono nije realno u narednih nekoliko godina bilo kome.

“I da svaka država sve izvrši i sve riješi, svaka od njih ima svoje opterećenje, problem koji nosi, a koji je u vizuri EU nešto što treba da bude riješeno prije da biste ispunili uslove za članstvo. To su teške političke teme kao što su odnos Beograda i Prištine, unutrašnja pitanja u Sjevernoj Makedoniji, nova situacija u Crnoj Gori… Tu je mnogo otvorenih stvari, a EU voli da vidi te stvari riješene”, pojasnila je Cvijanovićeva.

S druge strane, dodala je ona, vjeruje u podršku EU, jer je mnogo pomogla i prethodnom periodu i pomaže i dalje.

PROCES PROGRAMIRANJA POMOĆI EU MORA BITI RIJEŠEN

“Mnogi infrastrukturni i regionalni projekti, pa i oni koji se odnose na lokalne zajednice, realizovani su zahvaljujući EU. Realno nema nijedne opštine da nešto nije odrađeno od EU. To je činjenica, ali imamo problem sa programiranjem pomoći, gdje se oni veoma ignorantski odnose prema nama i to im zamjerim. Mnogi su obećavali da će to riješiti, a nije niko, to su slagali”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je pojasnila da sam proces programiranja pomoći mora da bude drugačiji, da uključi Vladu Srpske koja će aktivno da definiše projekte za koje je Republika Srpska zainteresovana, te da se radi na realizaciji onih koji konačno budu izabrani i to je pitanje koje se mora riješiti.

Osim infrastrukturne i druge pomoći koja dolazi iz EU, Cvijanovićeva je istakla da je u interesu EU da ima sigurno okruženje, pa makar ga nikad ne primila u članstvo, jer je interes EU da u pojasu svojih spoljnih granica ima stabilne partnere i ona na tome radi.

“Drugo pitanje je da li ona to radi uspješno ili ne, ima primjera i za jedno i drugo, ali to je prosto politika EU. Imate spoljnu granicu koja podrazumijeva da imate široki pojas, dakle stabilno okruženje, što je i logično. Ali, postavlja se pitanje, kakva je to spoljna granica EU, ako se mi danas suočavamo sa problemom, na primjer, migranata. Zašto je njima važna spoljna granica od nas prema Hrvatskoj, a nije neka druga preko koje su svi oni prešli i došli u BiH”, istakla je Cvijanovićeva, navodeći da je tu mnogo ranjivosti i da ništa ne traba idealizovati.

Ona je ocijenila da je EU solidan i uspješan koncept koji je donio mnogo dobrih stvari građanima EU, ali to ne treba da se idealizuje, jer Unija, ipak, ne uspijeva tako efikasno da odgovori na svaki izazov, što i nije jednostavno.

“Mi ne možemo na mikro-planu da odgovorimo, a zamislite to u širini. Svi su prognozirali da će EU nestati i da će se raspasti kada ode Velika Britanija, ali onda ide dalje iako je sve to ostavilo posljedice na Uniju”, ocijenila je Cvijanovićeva.

MEĐU 14 PRIORITETA EU NALAZI SE I NEKOLIKO NJIH KOJI SU PREPREKA, A NE PODSTICAJ

Prema njenom mišljenju, EU bi mogla da bude bolja i realnija prema zemljama zapadnog Balkana, ali to ne zavisi samo od stavova EU već i nekih drugih igrača.

“Nama je da sarađujemo sa njima i smatram da je za BiH dobro da dođe do kandidadskog statusa, a o članstvu uopšte ne razmišljam jer je to potpuno nerealna priča. Za tako nešto prvo je potrebno da Unija dostigne svoju stabilnost, da ima jedinstven politički stav, da hoće da proširi svoje spoljne granice, što za sada uopšte nije na dnevnom redu, i da institucionalno i na svaki drugi način stvori pretpostavke za buduća proširenja. Oni to ne rade”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala da se po kreiranju budžeta EU za narednih sedam godina, kao i po kreiranju tog institucionalnog miljea može prepoznati da li Unija pravi ili ne prostor za buduće države članice.

Sada je jasno da ne pravi, naglasila je predsjednik Srpske u intervjuu Srni, jer to nije na dnevnom redu, ali treba graditi dobar i partnerski odnos sa Unijom, koja je uspjela da se odupre raznim izazovima, iako su mnogi prognozirali da se to neće desiti.

“I u toku pandemije, nakon prvog nesnalaženja, pokazalo se da je EU, ipak, neki sistem koji djeluje da je uhodan. Imate mnogo otvorenih tema, ali to nije čudno, jer je to politički sistem u okviru kojeg uvijek ima mnogo otvorenih tema. To je neminovnost, ali EU je sve to preživjela i preživaljava”, naglasila je Cvijanovićeva.

Govoreći o saradnji sa zvaničnicima EU, predsjednik Srpske je istakla da je veoma zadovoljna i da je, baveći se različitim poslovima, i kao ministar za regionalnu saradnju, sada i evropske integracije, i kao predsjednik Vlade i sada kao predsjednik Republike uvijek imala odličnu saradnju.

“Ta saradnja je posebno uspješna od momenta kada je uvedena pozicija specijalnog predstavnika EU i šefa Delegacije EU u BiH, a možda i zbog toga što sam pozdravila uvođenje te pozicije jer je za mene bilo nenormalno da imate nekoga ko je istovremeno visoki predstavnik, koji može da nameće rješenja, mijenja Ustav, smjenjuje ljude, a da je istovremeno i specijalni predstavnik EU. Meni je to bilo frapantno i sa radošću sam dočekala vrijeme kada smo dobili prvog specijalnog predstavnika EU”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je u intervjuu Srni rekla da želi da EU bude realna prema BiH, da razumije šta je problem, a ne da budu površni, da kažu “neko je kreirao rješenje, treba centralizovati Ustav, pa ćete vi to sada uraditi”.

Cvijanovićeva je istakla da je prilično razočarana zbog 14 prioriteta koji su se pojavili, jer su oni više pokazivali da EU ne želi da BiH sada napreduje.

“Da sam ja u EU, moj pristup bi bio sasvim drugačiji. Uzela bih i podijelila ta pitanja u nekoliko grupa po težini, realnosti, sprovodivosti i rekla ‘ovo je set od vaših pet-šest pitanja, nakon kojeg dolazi ohrabrenje, a to je kandidatski status’. Onda se zajedno kroz političke procese bavimo srednjim pitanjima, kroz koordinaciju svih, a ona tri-četiri drastična zahtjeva, koje je neko kreirao da budu prepreka, a ne podsticaj, ostavila bih kao grupu pitanja kojim bi se bavili isključivo političkim metodama putema pregovora i razgovora institucinalno, a ako zatreba i kroz liderstvo određenih ljudi koji vode političke partije”, pojasnila je Cvijanovićeva.

BALKAN NIJE VRUĆA TEMA ZA AMERIKU

Na pitanje da prokomentariše predstojeće predsjedničke izbore u SAD i njihov uticaj na zapadni Balkan i BiH, Cvijanovićeva je rekla da je važno znati da ko god pobijedi, BiH i zapadni Balkan nisu tema za SAD, koliko su sigurno tema za EU.

Ona je ocijenila da je na globalnom planu mnogo više izazova, prelamanja interesa sa drugim silama, poput Kine i Rusije, a za koje su zainteresovane SAD.

“Balkan nije nikakva vruća tema za SAD, dok za EU ovaj prostor mora da bude važan i zato govorim da je nama važna EU i da oni razumiju stvari na ovim prostorima. Mi smo tu u Evropi i želimo da postoji veći stepen razumijevanja”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da ranija iskustva pokazuju da su određeni bošnjački funkcioneri i oni koji su u nevladinom sektoru u SAD radili na tome da okupe bošnjačke glasače da glasaju za demokrate, dok su srpski lideri agitovali da se okupe srpski glasači iz SAD i glasaju za aktuelnog predsjednika Donalda Trampa, što pokazuje da i u vezi sa takvom temom postoje tabori u BiH.

“Razumijem da su bošnjački političari jako vezani za demokrate jer su sve dobili za vrijeme vlasti demokrata, dok Srbi žele da vjeruju i vjeruju da se može ostvariti Trampova teza da se ne treba miješati u unutrašnje stvari drugih država, već ih pustiti da rade svoj posao, a da se SAD okrenu stvarnom, realnom životu u okviru svoje države. Sigurno je da će se nakon predsjedničkih izbora u SAD vidjeti da li će američka politika biti strani intervencionizam, otvaranje novih ratova i slično, ili će to biti politika koja se, na primjer, bavi putevima, auto-putevima, povratkom svojih kompanija u smislu ekonomskog napretka… U svakom slučaju uskoro ćemo vidjeti”, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je konstatovala da se u politici SAD dešavaju promjene, ali one nikada nisu drastične.

REALNA REALIZACIJA PLANIRANIH STRATEŠKIH PROJEKATA SRPSKE I SRBIJE

Govoreći o saradnji Srbije i Republike Srpske, Cvijanovićeva je navela da je Srbija u posljednjim godinama zaista pokazala pozitivan odnos prema lokalnim zajednicama u Srpskoj, te da je u svakoj opštini realizovala neki važan projekat.

“To je ta posebna veza Srpske i Srbije, ljubav, bratski odnos…”, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da je veoma zahvalna Srbiji, Vladi i predsjedniku Aleksandru Vučiću na svemu što su uradili za Republiku Srpsku posljednjih godina i što su bili na usluzi za svaki problem koji je Srpska imala.

“Veoma je dobar osjećaj što imate nekoga kome se možete obratiti, a da iza toga nema ništa kalkulantsko”, rekla je Cvijanovićeva.

Kada je riječ o zajedničkim planiranim projektima, Cvijanovićeva je istakla da je, uprkos problemima zbog pojave virusa korona, realna realizacija svih velikih strateških i zajedničkih projekata Srpske i Srbije, poput povezivanja auto-putem i da se od toga neće odustati.

“Pandemija može da pomjeri određene rokove, ali važno je da se plan u tom smislu ne promijeni. Plan jeste da se gradi auto-put od Rače preko Bijeljine, a čuli smo i obećanja predsjednika Srbije da će u tome pomoći i veoma je važno da nismo odustali ni od jednog od tih projekata”, istakla je predsjednik Republike.

Ona je navela da je posebno važna saradnja sa Srbijom kada je riječ o projektima u energetskom sektoru i putnoj infrastrukturi, a koji generišu i osnova su za budući razvoj.

“Auto-put će, nakon što prođe pandemija, mnogo značiti za privredu i turizam, značiće mnogo i na ekonomskom i finansijskom planu, a ako energetski sektor i potencijal zajednički stavimo u funkciju imaćemo više radnih mjesta i bolji razvoj. Apsolutno sam za to da se ne odustaje od takvih projekata i da ih ne skidamo sa liste prioriteta čak i ako nam neke stvari sada izgledaju nerealno”, pojasnila je Cvijanovićeva.

Predsjednik Republike je naglasila da je uvjerena da će planirani strateški projekti biti realizovani na dobrobit i Srpske i Srbije i za njihovu bolju i ljepšu budućnost. 

Izvor: Srna

Razgovarala: Tatjana PARAĐINA

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked *

Scroll to Top